Home » Uncategorized » Povijest Starih Civilizacija i Zlato

Povijest Starih Civilizacija i Zlato

U najbitnije i najpouzdanije svjedoke trazenja i kopanja zlata u pretpovijesti i ranoj povijesti se ubrajaju zlatni nalazi iz tog doba: kultne predmete i posude za zrtvene obrede, zlatne maske i lijesove za sahranjivanje umrlih. Egipcani su kraljevsku grobnicu zvali zlatna kuca, oruzje kao simbol vlasti i insignije vlasti, te svakojaki nakit koji je posjedovao bozanske snage, a stitio od zla. Povijesni pismeni izvori vrlo cesto nadopunjeni slikama, mjestimice izvjestavaju o ekspedicijama za zlatom i specijalnim putovima kojima je zlato putovalo. Tako je postalo moguce opisivanjem pojedinih bitnijih epizoda steci stanoviti povijesni pregled, makar samo u pojedinim tockama.

U Egiptu, kulturnom sredistu s ogromnim radijusom djelovanja, pronaden je nakit koji potjece cak iz neolitika, Nagada-kulture, na izmaku mladeg kamenog doba. Najvjerojatnije je dobivanje i obradivanje zlata bilo povezano, bas kao i u svih ranih kultura, s mitologijskim predodzbama: za zlato se smatralo da je u srodstvu sa Suncem, da daje zivot a da rastjeruje mrak u svakom obliku, kao vraga, smrt ili kakvu drugu opasnost. Kasnije je zlato igralo vrlo znacajnu ulogu u egipatskom kultu koji je bio pod drzavnom kontrolom, a prema kojem je vladar bio sin bogova.

Zacijelo se u najranije doba zlato dobivalo ispiranjem pijeska iz Nila (do 1. katarakte), a i iz naplavljenih nanosa isusenih rijecnih korita. Osobito na jugu od poteza Kena-Kos-seir, kao i u Gornjem Egiptu, u okrugu Etbai izmedu Koptosa i Berenike gdje se zlato nalazilo na povrsini u dolinama i na obroncima istocne pustinjske visoravni, a trazilo se cak i duboko u Nubiji. Nadeni su mnogi ostaci egipatskog kopanja zlata iz povijesnog doba i na povrsini i u dubini zemlje. U 2100 metara visokoj planinskoj pustinji izmedu Nila i Crvenog mora pronadeno je 36 staroegipatskih zlatnih rudnika od kojih se u 20. Stoljecu moglo 7 ponovno obnoviti. Nubija je bila pojam zemlje zlata; njeno ime proizlazi od egipatske rijeci “nub”, zlato. Osim zlata iz nanosa, tu se dobivao plemeniti steel i iz lezista u kremenu. Stijene su ponajprije pomocu vatre ucinjene krhkima, a zatimpotom se kremen vadio cekicima i zeljeznim dlijetima. Kamenje se tada mrvilo, a u rucnim mlinovima se mljelo u prah koji se ispirao. Glavni je difficulty predstavljao dovod vode: karavane su je morale dopremati ukoliko nisu bile izgradene cisterne i ako se nije moglo cekati na kisno doba, sto je ponegdje dugo trajalo.

Pronadeni su ostaci starog rudnika zlata s tragovima preko 1300 radnickih koliba. Potjecu velikim dijelom iz vremena Ptolomejaca, dakle iz 3. stoljeca prije nase ere. Kao i u drugim egipatskim rudnicima i kamenolomima tu su radili robovi, kaznjenici i ratni zarobljenici. Jos je jedno poznato nalaziste u danasnjem Vadi Allaqiju. Godine 1831. i 1832. pronasli su Linant koji je objavio zanimljive biljeske s putovanja i Bonomi, napusteni rudnik s robovima, cisternama za skupljanje kisnice, kamenim stolovima za ispiranje zlatne prasine i oko 300 koliba u kojima su jos bili rucni mlinovi od granita za usitnjavanje kremenih zrnaca.

Ti nubijski rudnici vec za vladavine Sasostrisa I (oko 1950. pr. n. e.) bili su znacajni. U jednom se natpisu Setisa I (oko 1308-1298. pr. n. e.) spominju zlatni rudnici u Djebel Zebari, odakle je vodila cesta u Edfu u dolini Nila. A Ramzes II (1292-1225. pr. n. e.) dao je iskopati bunar kako bi se karavane iz Allaqlja mogle snabdijevati vodom. ta ista svjedocanstva potvrduju zanimanje egipatskih vladara za dobivanje zlata, sto nije vise sluzilo samo za ukrasavanje slika bogova u “tajnom svetistu” hramova. Osim religioznog, zlato je steklo i privredno-politicko znacenje. Ploce Amarna, ploce s klinovim pismom, koje potjecu cak iz vremena oko 1400 god. pr. n. e., a nadene su 1886. u gradevini u Teli el Amarni, na nekoliko mjesta spominju izvoz zlata. Od vremena Srednjeg carstva, od 2000. god. pr. n. e. natpisi cesce spominju zlatne kuce unutar hramova, a od Novog carstva, od 1555. god. pr. n. e., tamo se cuva i “sirijsko” zlato. Mozda se tu radi o danku kao i u slucaju deset zlatnih poluga nadenih u Todu. Namet u obliku zlata placala je i Nubija, sto ju je pokorio Ame-nofis II (oko 1438-1412. pr. n. e.); tome je prethodila pustolovna, nerijetko opisivana ekspedicija za zlatom slavne kraljice Hacepsut.


Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *